Kako u Rusiji gledaju na rezultate izbora u Srbiji: Vučić pokušava sjediti na dvije stolice

Imamo promjene koje mogu i?i naruku Moskvi u slu?aju neo?ekivanih antiruskih pojava, navodi Institut RISI, jedan od vode?ih kreatora vanjske politike Rusije

Ulazak desnice u Srbiji u parlament promjena je koja ?e otežati balansiranje srpskih vlasti izme?u Rusije i Zapada, ocjenjuju analiti?ari u Moskvi.

Politolog državnog Instituta za strateška istraživanja Nikita Bondarjov smatra da ulazak desnice može i?i naruku Moskvi koja ?e sad mo?i jednostavnije utjecati na premijera Srbije Aleksandra Vu?i?a. Liberalni list Kommersant donosi ocjenu kako ?e novi parlament biti “manje udoban” za Vu?i?a zbog mogu?e opstrukcije desni?arske opozicije.

Neodlu?nost Vu?i?a

Nikita Bondarjov, koji je na?elnik grupe za balkanske zemlje ruskog Instituta za strateška istraživanja (RISI), osnovanog odlukom predsjednika Vladimira Putina, u autorskom ?lanku u listu Izvestia koji je prenio EurActiv, navodi da su rezultati izbora u Srbiji za Rusiju – povoljni.

Njegova ocjena je kako je saradnja Rusije sa Vu?i?em i do sad bila dobra, ali da ?e sad za Moskvu biti još lakša.

“Vu?i? i njegova Srpska napredna stranka (SNS) o?uvali su ve?inu u parlamentu. To jest, rije? je o nastavku politike, ali pri tome imamo promjene koje mogu i?i naruku Moskvi u slu?aju neo?ekivanih antiruskih pojava”, navodi politolog Instituta RISI koji je jedan od vode?ih kreatora vanjske politike Rusije.

On ocjenjuje da “Srbi pokušavaju sjediti na dvije stolice” i da Vu?i? predlaže program koji odražava takvo vi?enje svijeta. Konkretno, on navodi da Srbi “veoma ne žele u?i u NATO, ali žele u EU”, oni “veoma vole Rusiju, ali ne vole mnogo rusku rublju”, oni su “kategori?ki protiv odvajanja Kosova, ali ne predstavljaju baš najbolje što ?e dalje ?initi”.

Ne smiju protiv Rusije

On navodi da su važna dva pitanja – ?ekaju li Srbiju u Evropskoj uniji i jesu li u EU spremni primiti je dok nije riješen kosovski problem, kao i jesu li Srbi spremni žrtvovati prijateljstvo sa Rusijom.

Bondarjov smatra da ?e za Srbiju biti “veoma bolno” ukoliko EU bude zahtijevala priklju?ivanje ekonomskim sankcijama Rusiji, i upozorava da “mnogo Srba radi u Rusiji”, “izvoz srpske robe u Rusiju bit ?e doveden u pitanje, što je za Srbe važan izvor prihoda”. Pored toga, dodaje ovaj politolog, firma-k?erka Gasproma, Naftna industrija Srbije, ?ini tre?inu od polovine godišnjeg budžeta zemlje.

“I ovdje svoju ulogu mogu odigrati promjene u sastavu parlamenta”, ocjenjuje Bondarjov i navodi da “u prethodnom sastavu skupštine Vu?i? nije imao opoziciju ni s desne ni s lijeve strane”, ali da se sad situacija promijenila.

“Ako se Vu?i? odrekne Kosova ili okrene le?a Rusiji, bit ?e protesta, ljudi ?e iza?i na ulice. Uzimaju?i u obzir da su u parlament ušle otvoreno opozicijske stranke, taj protest ?e biti podržan i van parlamenta, što zna?i da ?e biti mnogo kompliciranije ignorirati ga”, smatra Bondarjov.

“To ?ini situaciju u Srbiji mnogo druga?ijom od one koja je postojala prije dvije godine. I za nas je to veoma dobar rezultat. Sa Vu?i?em smo i ranije uspješno radili, ali sada, kada postoji parlamentarna opozicija, bit ?e nam mnogo lakše s njim raditi”, zaklju?io je Bondarjov.

Manje udobno

Na zna?aj ulaska desnice u parlament ukazuje i liberalni list Kommersant, uz ocjenu da ?e parlament u ovom sastavu biti manje udoban za Vu?i?a u odnosu na prethodni i kako se mogu o?ekivati opstrukcije i otežano balansiranje izme?u Moskve i Zapada. Ranija opozicija u parlamentu, kako se isti?e, nije bila ni protiv približavanja EU-a, ni protiv normalizacije odnosa s Kosovom.

List navodi kako je važan, iako predvidljiv rezultat izbora, povratak nacionalisti?kih stranaka, Srpske radikalne stranke, koalicije Demokratske stranke Srbije i Dveri. Dodaje da se te politi?ke snage pozicioniraju kao proruske, zalažu se za povratak Kosova, obustavu pregovora s EU-om i jednozna?nu preorijentaciju na Rusiju.

“Proevropski kurs premijera izazvat ?e kod njih ozbiljnu opstrukciju. Sve to, po mišljenju srpskih eksperata, ?ini sve labilnijom konstrukciju balansiranja izme?u EU-a i Rusije”, piše Kommersant i navodi ocjenu analiti?ara Dušana Janji?a da je model “idemo u Evropu, ali ne idemo u NATO i pri tome imamo posebne odnose sa Rusijom, malo vjerovatan”.

List tako?er citira Janji?eve rije?i da ?e za odre?ivanje jasnog odnosa Beograda ka EU i Rusiji prijelomni biti predsjedni?ki izbori 2017.

Uloga Nikoli?a

Liberalni list Kommersant piše da se vlada teško može realno osloniti na demokratske snage u parlamentu, kada je rije? o nizu bolnih reformi i nepopularnih mjera. Dnevnik ocjenjuje da problem za Vu?i?a može biti i raznolikost sastava nove koalicije oko SNS-a, kao i ne baš jednostavni odnosi sa predsjednikom Tomislavom Nikoli?em, koji “zauzima ja?u prorusku poziciju i aktivno o tome govori”.

Ne znaju šta ?e

Oni (SNS) izjavljuju da ne?e u?i u NATO, ali su pri tome potpisali sporazum o logisti?koj podršci, kojim je NATO dobio sve što može od Srbije. Vu?i? obe?ava da ne?e priznati Kosovo, ali je fakti?ki dao na Kosovu sve što je mogao i srpsko stanovništvo potpuno ovisi od vlasti u Prištini. Vu?i? i SNS mnogo rade za ulazak Srbije u EU, ali se paralelno trude o?uvati i dobre odnose sa Rusijom, ocijenio je Nikita Bondarjov.

vuci i putin

Komentari

komentar

Povezane vesti:

Vrh
%d bloggers like this: